Rusija pokazuje rastuću zabrinutost nakon što su SAD izvele zračne napade na tri iranska nuklearna postrojenja, čime su se direktno uključile u sukob između Izraela i Irana. Predsjednik Donald Trump izjavio je da su ovi napadi „oduzeli bombu iz ruku Irana“ i upozorio da će uslijediti „daleko snažniji udar“ ako tenzije ne budu deeskalirane.
Prema izvještaju Wall Street Journala, Trump je ranije izrazio spremnost za udar, no čekao je da Iran odustane od nuklearnog programa, što se nije dogodilo. Napadi su sprovedeni bez odobrenja Kongresa, iznenadivši mnoge.
Ruska reakcija i zabrinutost
Moskva je odmah osudila napade, a zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov upozorio je SAD da ne produbljuju svoj angažman protiv Irana. Istovremeno je izrazio bojazan da bi Rusija mogla izgubiti važnog saveznika u regiji.
Rusko-iranski savez je od početka ruske invazije na Ukrajinu postao jači, s vojnim i ekonomskim sporazumima. No američki udari sada ugrožavaju ovu ravnotežu i prisiljavaju Moskvu na oprez.
Krizno stanje u Kremlju
Direktor ruske obavještajne službe Sergej Nariškin ocijenio je situaciju kao „kritičnu“, dok je glasnogovornica ministarstva Marija Zaharova upozorila da je „svijet samo milimetar udaljen od katastrofe“.
Ivor Benet, dopisnik Sky Newsa iz Moskve, primjećuje paradoks: „Zemlja koja vodi rat protiv svog susjeda sada poziva na mir i uzdržanost.“ On dodaje da američko uplitanje ne prijeti samo Iranu već i interesima Rusije na Bliskom istoku.
Geopolitička dilema Rusije
Ruski zvaničnici balansiraju između lojalnosti Teheranu i želje da ne naruše odnose s Washingtonom, posebno imajući u vidu moguće Trumpovo ponovno predsjedničko mjesto i njegov uticaj na rat u Ukrajini.
Kremlj, iako ozbiljno pogođen američkim udarima, izbjegava direktnu osudu SAD-a, svjestan da bi gubitak Irana kao saveznika predstavljao težak udarac upravo u trenutku kada mu je saveznički kapacitet najpotrebniji.
Komentariši