Putin je predložio održavanje direktnih pregovora s Ukrajinom, s ciljem postizanja trajnog mira i okončanja rata.
Mirovni pregovori s Ukrajinom, koje je predložio ruski predsjednik Vladimir Putin, obuhvatit će i nacrt sporazuma između dviju zemalja iz 2022. godine, od kojeg se tada odustalo, kao i činjenicu da Rusija trenutno pod svojom kontrolom drži gotovo petinu ukrajinske teritorije, objavio je u nedjelju Kremlj.
Putin je u nedjelju predložio održavanje direktnih pregovora s Ukrajinom, s ciljem trajnog mira i završetka rata.
Inicijativu je pozdravio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, istaknuvši da je Kijev spreman za razgovore, ali da Moskva prvo mora pristati na momentalan prekid vatre.
Savjetnik Kremlja za vanjsku politiku Jurij Ušakov izjavio je novinarima, nakon Putinovog obraćanja, da će pregovori koje je Putin predložio u obzir uzeti i nacrt koji je bio napušten 2022. godine, kao i trenutnu situaciju na terenu.
Nekoliko dana nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Rusija i Ukrajina započele su pregovore u Bjelorusiji, koji su potom nastavljeni u Istanbulu.
Nacrt koji je tada dogovoren, a koji je postavio okvir za moguće rješenje sukoba, poznat je kao „Istanbulski sporazum“.
Međutim, pregovori su prekinuti u maju, a ruski zvaničnici su više puta tvrdili da se rješenje može pronaći upravo po uzoru na Istanbulski sporazum.
I Steve Witkoff, specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa, nedavno se osvrnuo na nacrt iz 2022. godine kao potencijalni vodič za postizanje mira u budućnosti.
Prema nacrtu, Ukrajina bi pristala na trajnu neutralnost u zamjenu za međunarodne sigurnosne garancije pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a: Velike Britanije, Kine, Francuske, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, kao i drugih država, među kojima su Bjelorusija, Kanada, Njemačka, Izrael, Poljska i Turska.
Ukrajina je privremeno pristala na odustajanje od članstva u NATO-u u zamjenu za sigurnosne garancije koje bi, u slučaju ruske invazije, obavezale SAD i njihove saveznike da se direktno uključe u borbu protiv Rusije.
Pitanje teritorije u nacrtu iz 2022. godine bilo je sekundarno u odnosu na sigurnosne garancije, ali su diplomate obje strane taj aspekt smatrale najvećom preprekom miru.
Ukrajina je, nakon što je napadnuta, željela garancije sigurnosti, dok su Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici bili oprezni zbog mogućnosti direktnog ulaska u rat s Rusijom.
Prema nacrtu iz 2022. godine, put Ukrajine prema mogućem članstvu u Evropskoj uniji bio bi jednostavniji, dok je Rusija zahtijevala ograničenje broja ukrajinskih oružanih snaga te ukidanje zakona za koje Moskva tvrdi da su diskriminatorni prema rusofonom stanovništvu, prenosi Reuters.
Komentariši