Prvi put u sedmodnevnom sukobu korišćena kontroverzna vrsta naoružanja
Situacija na Bliskom istoku dodatno se zaoštrila nakon što je izraelska vojska objavila da je projektil sa kasetnom municijom, koji je ispaljen iz Irana, pogodio civilno područje u centralnom Izraelu. Ova vrsta oružja izaziva posebnu zabrinutost međunarodne zajednice zbog svoje neselektivne destruktivne moći i dugoročne opasnosti koju predstavlja za civilno stanovništvo.
Šta se tačno dogodilo?
Prema navodima izraelske ambasade u Vašingtonu i izveštajima vojske, projektil koji je došao iz Irana raspršio je manja podstreljiva — eksplozivne naprave koje se izbacuju iz glavne bojeve glave na velikoj visini, u ovom slučaju na oko 7 kilometara iznad tla. Podstreljiva su se potom raspršila u radijusu od 8 kilometara, zahvativši više naseljenih mesta.
Jedno od podstreljiva navodno je pogodilo kuću u gradu Azoru, izazvavši materijalnu štetu, ali srećom nije bilo ljudskih žrtava, javio je vojni dopisnik Times of Israel, Emanuel Fabian.
Zašto je kasetna municija kontroverzna?
Kasetna municija se sastoji od velikog broja manjih eksplozivnih naprava koje se izbacuju iz jedne veće bojeve glave. Zbog svoje konstrukcije, ove naprave mogu:
- Pasti van ciljanog vojnog područja, uključujući civilne objekte,
- Ostati neeksplodirane, što predstavlja trajni rizik za stanovništvo,
- Biti korišćene za izazivanje psihološkog efekta, jer se često ne zna gde su sve pale.
Zbog ovih karakteristika, Konvencija o zabrani kasetne municije, usvojena 2008. godine, ima za cilj da zabrani njihovu upotrebu, proizvodnju, skladištenje i prenos. Međutim, ni Iran ni Izrael, kao ni Rusija, nisu potpisale ovu konvenciju.
Gde je međunarodno pravo u ovom slučaju?
Iako veliki broj država osuđuje upotrebu kasetne municije — njih 111 je potpisalo konvenciju do danas — važno je napomenuti da međunarodno pravo trenutno ne može obavezati države koje nisu članice pomenutog sporazuma.
Upotreba kasetne municije je u fokusu svetske javnosti još od prošlogodišnje odluke Sjedinjenih Američkih Država da isporuče ovu vrstu oružja Ukrajini, dok Kijev i Moskva međusobno optužuju jedni druge za neselektivnu upotrebu ovog oružja u borbenim zonama.
Reakcije i posledice
Za sada, nema zvanične reakcije iz Irana, dok se izraelski zvaničnici fokusiraju na procenu štete i bezbednost stanovništva. Vojska je uputila javna upozorenja građanima o mogućem prisustvu neeksplodirane municije, objavljujući i grafičke prikaze kako bi se podigla svest o opasnostima.
Zaključak
Upotreba kasetne municije u savremenim sukobima otvara brojna etička i pravna pitanja, naročito kada su civilna područja meta ili kolateralna šteta. Bez obzira na političke i vojne okolnosti, međunarodna zajednica nastavlja da apeluje na sve strane da izbegavaju oružje koje dugoročno ugrožava civilno stanovništvo i narušava šanse za stabilnost i mir.
Komentariši