Rusija optužuje Srbiju za posrednu vojnu pomoć Ukrajini: Znak razilaženja ili geopolitička igra?
U jeku geopolitičkih previranja i produženog rata u Ukrajini, najnovije optužbe ruske obavještajne službe (SVR) protiv Srbije izazvale su ozbiljne političke reakcije i zabrinutost u regionu. Prema navodima SVR-a, srpska vojna industrija navodno isporučuje oružje Ukrajini, posredstvom članica NATO-a, što se u Moskvi doživljava kao „kukavičko djelovanje“ i „izdaja istorijskog bratstva“.
📦 Kako navodi SVR: Municija preko trećih zemalja završava u Ukrajini
U zvaničnom saopštenju SVR-a, navodi se da srpske fabrike oružja, među kojima se posebno izdvaja valjevski „Krušik“, izvoze komponente za artiljerijsku municiju u zemlje poput Češke i Bugarske, gde se navodno sklapaju i dalje šalju na ukrajinski front.
Slične optužbe odnose se i na kompaniju „Eling“ iz Loznice, za koju se tvrdi da je isporučivala mine i raketne sisteme. Iako formalno ne postoji direktan trag između Beograda i Kijeva, ruska strana tvrdi da je krajnja destinacija ovih isporuka – ukrajinska vojska.
🗣 “Zarad profita, ubijaju se naši vojnici” – poruka iz Moskve
Retorika u saopštenju SVR-a je oštra. Navodi se da “srpski proizvođači znaju tačno ko koristi njihovu municiju”, te da su, zbog zarade, „zanemarili vjersko, istorijsko i političko bratstvo“ koje tradicionalno vezuje Srbiju i Rusiju.
Takav ton sugeriše duboku frustraciju Moskve, ali i mogući pokušaj da se dodatno destabilizuje balans koji Srbija pokušava održati između Istoka i Zapada.
🇷🇸 Zvanični Beograd: “Nema izvoza oružja Ukrajini”
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u ranijim izjavama poricao da Srbija izvozi oružje Ukrajini.
„Doslovno smo sve zaustavili. Srbija isporučuje naoružanje isključivo svojoj vojsci.“ – rekao je Vučić u maju 2025.
Srbija se nalazi u delikatnoj poziciji – formalno je vojno neutralna, ali trgovinski i politički sve više sarađuje sa Zapadom. Iako nije uvela sankcije Rusiji, suočava se s jakim pritiscima iz EU i SAD da se postavi čvršće u odnosu na rusku agresiju na Ukrajinu.
🤝 Rusko-srpski odnosi: Od prijateljstva do sumnje
Tradicionalno bliski odnosi između Srbije i Rusije temelje se na:
- Podršci Moskve u Savetu bezbednosti UN po pitanju Kosova
- Energetskoj zavisnosti Srbije od ruskog gasa
- Zajedničkoj pravoslavnoj i kulturnoj tradiciji
Međutim, od početka rata u Ukrajini, ti odnosi su počeli da se hlade. Srbija pokušava balansirati između emotivne povezanosti s Rusijom i strateške potrebe za saradnjom sa Zapadom.
🔍 Zašto je ovo važno za region (i šire)?
Ova situacija nosi nekoliko ključnih posledica:
- Testira se spoljnopolitička pozicija Srbije – pokušaj da se „sjedi na dvije stolice“ postaje sve teži.
- Povećava se rizik od političkih ucjena – i od strane Rusije, ali i Zapada.
- Destabilizacija odnosa u regionu – optužbe mogu otvoriti vrata za dalje propagandne ratove i izazivanje unutrašnjih tenzija.
🔚 Zaključak: Srpski „hod po žici“ sve riskantniji
Srbiju čeka izazovan period. Ako se ispostavi da je makar dio optužbi tačan, moglo bi doći do ozbiljnog zahlađenja odnosa sa Moskvom. Ukoliko su optužbe neutemeljene, može se pretpostaviti da je riječ o pokušaju Rusije da disciplinuje svoje saveznike – u momentu kada gubi uporišta širom Evrope.
Za Beograd, ključna pitanja ostaju:
- Da li je moguće sačuvati neutralnost u svetu koji se sve više polarizuje?
- Da li će ekonomski interes ponovo nadjačati tradicionalna savezništva?
U svakom slučaju, poruka je jasna – geopolitičke igre više ne ostavljaju prostora za neodređenost. I dok Rusija otvoreno optužuje, Beograd mora pažljivo birati reči – i poteze.
Komentariši